UZGOJ ŠLJIVE

Pre nego sto pocnemo da se bavimo uzgojom bilo koje vrste voca ili povrca neophodno je da dobro istraŽimo sve potrebne informacije. To ne podrazumeva da znamo samo sta nam je krajnji cilj u proizvodnji, vec i da znamo kako da do tog cilja dodjemo. A kako put do uspeha zahteva mnogo truda, radi, ali i znanja, neophodno je odvojiti dovoljno vremena.

Sljiva je biljka koja, bar nam se tako na prvi pogled cini, ne zahteva neku narocitu paznju, ali stvari I nisu bas tako proste. Za sve one koji pocinju, ili razmisljaju da pocnu da se bave uzgojom sljiva, pripremili smo sve neophodne informacije.

Sta je šljiva?

Sljiva je vocka koja pretezno formira stablo srednje velicine koje moze biti manje ili vise bujno, zavisno od vrste i uslova u kojima raste. Sljiva cveta u aprilu a plodovi se ubiraju od avgusta do septembra, ponovo zavisno od vrste. Voce je koje je dosta popularno u ishrani jer je bogato vitaminima A i C, ali i u proizvodnji posebne vrste rakije – šljivovice.

Vrste šljive

Prema obliku plodova i boji razlikujemo sledece vrste:

  • Ovalne šljive – nejednaka boja ploda, ali i velicina

  • Okrugle šljive – veoma krupne, okrugle, ljubicastih, zutih i drugih boja spoljasnje kozice

  • Jajaste šljive – izduzene, cvrste unutrasnjosti i tamnog spoljasnjeg omotaca

  • Mirabele – sitnije, okrugle, pretezno zute

  • Plavice – plavog omotaca sa lako odvojivom kosticom; ceste u industrijskoj preradi

  • Japanske šljive – hibridna vrsta nastala mesanjem japanskih, evropskih i americkih sljiva

Neophodni uslovi za uzgoj sljive

Ukoliko vam je cilj dobar rod i uspesno sadjenje prvo o cemu treba voditi racuna je zemljiste. Za uzgoj sljive bira se humusno zemljiste bogato fosforom i kalijumom, lagano ali duboko i propusno. Ne ocajavajte ni ako zemljiste nije bas idealno, umesto toga poboljsajte ga agromelioracijom, odnosno upotrebom odgovarajuceg djubriva (stajskog) u kombinaciji sa hidromelioracijom i upotrebom razlicitih zastitnih sredstava. Idealna pH vrednost zemljista za uzgoj sljive je izmedju 6.0 – 7.5.

Kada ste odabrali adekvatno zemljiste neophodno je dodatno ga pripremiti za sadjenje. Pre sadjenja zemljiste je potrebno ocistiti od korova i drugih biljaka i poravnati. Zatim, na osnovu analiza zemljista potrebno je po njemu prosuti djubrivo nastalo mesavinom azota (N), fosfora (P) I kalijuma (K) –NPK djubrivom. Zasad je najbolje podici kada je zemljiste prosuseno barem do dubine do koje ce prodreti plug, u julu ili avgustu. Sljiva se sadi na dubini od 50cm do 70cm ili vecoj ukoliko je zemljiste previse suvo.

Sto se tice temperature sljiva je prilicno izdrzljiva biljka. Može da podnese jako niske temperature, cak do -30°C. Ukoliko je drvo vec pocelo da cveta, cvetovi mogu smrznuti na temperature izmedjiu -1°C i -5°C. U fazi punog cveta neka optimalna temeratura na kojoj cvet moze da smrzne je izmedju -0.5°C i -2°C, a ista temperature vazi i za male plodove koji su jako osetljivi. Najidealnija temperatura u toku letnjih meseci je izmedju 18 i 20 stepeni.

Sto se tice kolicine vode dovoljno je, cak idealno 600mm godisnje, ali sljiva ce se izboriti i sa nesto vecom kolicinom padavina.

Šljiva je biljka koja dobro uspeva. Kao podloga za sadjenje koristi se veoma cesto dzanarika (Prunus myrobalana) ali i druge generativne i vegetativne podloge. Nije retkost da sljive sretnemo i na brojnim drugim vrstama podloge: Juliana, Damascena i drugim.

Prilikom odabira oblika koji ce formirati stable bitno je ne saditi ih nasumicno. Pre svega, izmedju sadnica valja napraviti razmak, ne manji od 20cm I ne veci od 40cm. Sto se oblika tice preporucuje se piramidalni oblik, takozvana piramidalna kruna. Na taj nacin sljiva ce moci slobodno da raste, imacete dobar pristup stablima koji je neophodan zbog orezivanja ali i odgovarajuce zastite.

Idealno vreme za sadjenje sljive je u jesen ili na prolece. Posebno treba voditi racuna o vremenu prikracivanja. Pozeljno je to uciniti u rano prolece, dok jos nema vegetacije i to tako da sadnica bude oko 30cm visa nego sto bismo zeleli da bude visoko deblo. Ako primenjujete piramidalni oblik sadnje (na produznicama su spiralno razvedene skeletne grane) krosnja sadnice se krati na visinu od 110cm a deblo ce u tom slucaju biti visoko izmedju 70cm I 80cm. Ovo je posebno dobro u slucaju mehanizovanog branja sljive jer na taj nacin se stablima lako moze pristupiti.

Orezivanje se vrsi u period mirovanja sljive, ali i u doba vegetacije. Ukoliko ste zainteresovani da odrzavate odredjeni uzgojni oblik usmeravajuci rast drveta sljive onda vrsite takozvano zimsko orezivanje. Orezivanje leti podrazumeva uklanjanje nepotrebnih mladara.

Nakon minimum dve godine prostor izmedju stabala treba zatraviti i redovno ga kositi jer se na taj nacin poboljsavaju bioloska, hranljiva ali i hemijska svojstva zemlje. Na ovaj nacin ce zemljiste bolje upijati vodu prispelu od kise ili snega., zatim odrzavace se adekvatna temperature zemljista – ono ce na ovaj nacin leti biti hladnije a zimi toplije sto je jako znacajno za apsorpciju hrane. Trava se kosi minimalno sest puta tokom vegetacije i zaliva po potrebi jer u susnim periodima ona moze da pruzi suprotan efekat i uzime vlagu koja je korenu sljive neophodna da bi prinos bio bogat i kvalitetan.

Kako pravilno nadjubriti zemljište?

Tokom sadnje u brazde sa obe strane reda dodaje se zrelo stajsko djubrivo (40 – 60t/ha). Vec u pocetku pojavice se korov i pre nego se otkloni, oko sadnica se rasipa (u precniku od tridesetak centimetara) 100g KAN 27% po svakom sadnom mestu. Korov se u ovom period rucno uklanja okopavanjem. Ovo je takozvano prvo prihranjivanje. Drugo se tokom prve godine vrsi u junu mesecu, najbolje pocetkom meseca, I to istom kolicinom i vrstom mineralnog djubriva. Sledece djubrenje se vrsi krajem avgusta i tada se u medjuredove dodaje ukupno 500kg/ha KAN 27% mineralnog djubriva (to je ukupna potrebna kolicina koja se ravnomerno rasporedjuje po medjuredovima).

Nakon ova tri djubrenja vrsi se oranje, zatim tanjiranje pa drljanje prostora izmedju i redova. To je priprema za sadnju uljane repice koja je zapravo zelenisno djubrenje.

Druge godine se obavlja prihranjivanje azotom pre pocetka vegetacije. Koristi se ponovo KAN 27% mineralno djubrivo samo ovog puta 150g po stablu. Kad uljana repica bude u punom cvetu, medjuredovi se zaoravaju. Ovaj postupak prihrane se ponavlja pocetkom maja istom kolicinom i vrstom mineralnog djubriva.

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.