Rukola je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Reč je o mediteranskoj samonikloj zeljastoj biljci iz porodice brokolija, kupusa… Gaji se zbog lišća blago-gorakog ukus i bogatog vitaminima, za razliku od divlje, kultivisana rukola je krupnija i nije gorka. Ima stimulativno delovanje na ljudski organizam, naročito za želudac i creva.
Uticaj rukole na zdravlje
Veoma je zdrava, lako se može uzgojiti i u kući, a kalorijska vrednost joj je svega 5 kalorija po jednoj porciji.
Rukola je prepuna vlakana koji potpomažu dobru probavu, zasitna je i nakon nje ne osećate potrebu za masnom i slatkom hranom. Pomaže vam da snizite holesterol i da nivo šećera držite pod kontrolom.
Poseduje i komponente glukozinolate za koje su istraživanja pokazala da mogu smanjiti rizik od nastanka raka pluća, prostate, dojke i pankreasa.
Hlorofil pomaže u prevenciji oštećenja jetre usled dejstva aflatoksina. Najviše hlorofila rukola sadrži u sirovom stanju.
Poboljšava izdržljivost i funkcionisanje imunološkog sistema, pa se preporučuje sportistima.
Rukola sadrži indol-3-karbinol i izotiocija koji su se pokazali kao efikasni u sprečavanju zapaljenskih procesa u organizmu.
Ima visok sadržaj skoro svih komponenti kompleksa B vitamina i velike količine folne kiseline.
Sadržaj vlakana rukole pomaže u čišćenju debelog creva te uspostavljanju zdravog pražnjenja. Reguliše varenje, korisna je kod ira na dvanaestopalačnom crevu i želucu, opstipacije i hroničnog zatvora, kašlja i prehlade.
Fitohemikalije, antioksidansi i esencijalni minerali iz rukole mogu pomoći u čišćenju organizma od toksina.
Zahvaljujući tome što ima visok sadžaj karotenoida, rukola usporava makularne degeneracije, koje izazivaju kataraktu.
Osim sveža, može se koristiti i kuvana i blanširana, kada gubi svoju prirodnu gorčinu.
Rukola uzgoj
Rukola potiče iz Centralne i Južne Evrope, ali gaji se i u Severnoj Americi, Severnoj Africi i Bliskom Istoku.
Ova biljka najbolje uspeva na lakim peskovitim i srednje teškim zemljištima pH neutralne ili alkalne reakcije. Voli puno vlage, pa zahteva često zalivanje Rukola je kultura skromnih zahteva za toplotom i otporna je na mrazeve, može da se bere i u toku zime saamo u ako su izuzetno jake zime treba biljku zaštititi. U vreme cvetanja može da naraste i do 60-80 cm.
To je kultura koja nema velikih problema sa bolestima i štetočinama nega useva se sastoji od međuredne obrade i navodnjavanja. Zalivanje se obavlja rano ujutru ili uveče, orošavanjem (veštačkom kišom), normom od 20 mm/m2.
Đubri se sa oko 50 – 80 kg/ha azota, 60 – 80 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalijuma. Najbolje je obavti đubrenje u jesen ½ I u pre setve ostatak.
Sadnja semena se vrši na dubinu od 0,5 cm do 1 cm i sa razmakom između redova 15 cm – 30 cm, a između biljki u redu treba da bude 5 cm -10 cm. Od setve do berbe treba da prođe oko 35 dana.
Prinos rukole po hektaru je oko 20 000 kg.
Recept
Salata sa rukolom i mozzarelom
Rikulu operite i ostavite da odstoji pola sata u što hladnijoj vodi.
Mozzarellu naseckajte na kockice.
U posudu stavite rikulu, mozzerellu, masline, cherry paradajz prerezan na pola i luk.
Protisnite češnjak, sipajte maslinovo ulje pa dodajte bosiljak, limunov sok I pola kašike vode.
Prelijte rukolu i mozzarellu.
Salatu lagano promiješajte, pospite parmezanom i poslužite.
Sastojci:
200 g sveže rikule
200 g mozzarelle
100 g Crne masline
50 g luk
200 g cherry paradajz
30 g grubo naribanog parmezana
Za preliv:
100 ml maslinovog ulja
3 kašikice limunova soka
2 češnja češnjaka
2 kašikice svježeg narezanog bosiljka