RUKOLA – SVE ŠTO VAS ZANIMA

Rukola je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Reč je o mediteranskoj samonikloj zeljastoj biljci iz porodice brokolija, kupusa… Gaji se zbog lišća blago-gorakog ukus i bogatog vitaminima, za razliku od divlje, kultivisana rukola je krupnija i nije gorka. Ima stimulativno delovanje na ljudski organizam, naročito za želudac i creva.

Uticaj rukole na zdravlje

Veoma je zdrava, lako se može uzgojiti i u kući, a kalorijska vrednost joj je svega 5 kalorija po jednoj porciji.

Rukola je prepuna vlakana koji potpomažu dobru probavu, zasitna je i nakon nje ne osećate potrebu za masnom i slatkom hranom. Pomaže vam da snizite holesterol i da nivo šećera držite pod kontrolom.

Poseduje i komponente glukozinolate za koje su istraživanja pokazala da mogu smanjiti rizik od nastanka raka pluća, prostate, dojke i pankreasa.

Hlorofil pomaže u prevenciji oštećenja jetre usled dejstva aflatoksina. Najviše hlorofila rukola sadrži u sirovom stanju.

Poboljšava izdržljivost i funkcionisanje imunološkog sistema, pa se preporučuje sportistima.

Rukola sadrži indol-3-karbinol i izotiocija koji su se pokazali kao efikasni u sprečavanju zapaljenskih procesa u organizmu.

Ima visok sadržaj skoro svih komponenti kompleksa B vitamina i velike količine folne kiseline.

Sadržaj vlakana rukole pomaže u čišćenju debelog creva te uspostavljanju zdravog pražnjenja. Reguliše varenje, korisna je kod ira na dvanaestopalačnom crevu i želucu, opstipacije i hroničnog zatvora, kašlja i prehlade.

Fitohemikalije, antioksidansi i esencijalni minerali iz rukole mogu pomoći u čišćenju organizma od toksina.

Zahvaljujući tome što ima visok sadžaj karotenoida, rukola usporava makularne degeneracije, koje izazivaju kataraktu.

Osim sveža, može se koristiti i kuvana i blanširana, kada gubi svoju prirodnu gorčinu.

Rukola uzgoj

Rukola potiče iz Centralne i Južne Evrope, ali gaji se i u Severnoj Americi, Severnoj Africi i Bliskom Istoku. 

Ova biljka najbolje uspeva na lakim peskovitim i srednje teškim zemljištima pH neutralne ili alkalne reakcije. Voli puno vlage, pa zahteva često zalivanje Rukola je kultura skromnih zahteva za toplotom i otporna je na mrazeve, može da se bere i u toku zime saamo u ako su izuzetno jake zime treba biljku zaštititi. U vreme cvetanja može da naraste i do 60-80 cm.

To je kultura koja nema velikih problema sa bolestima i štetočinama nega useva se sastoji od međuredne obrade i navodnjavanja. Zalivanje se obavlja rano ujutru ili uveče, orošavanjem (veštačkom kišom), normom od 20 mm/m2.

Đubri se sa oko 50 – 80 kg/ha azota, 60 – 80 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalijuma. Najbolje je obavti đubrenje u jesen ½ I u pre setve ostatak.

Sadnja semena se vrši na dubinu od 0,5 cm do 1 cm i sa razmakom između redova 15 cm – 30 cm, a između biljki u redu treba da bude 5 cm -10 cm. Od setve do berbe treba da prođe oko 35 dana.

Prinos rukole po hektaru je oko 20 000 kg.

Recept

Salata sa rukolom i mozzarelom

Rikulu operite i ostavite da odstoji pola sata u što hladnijoj vodi.

Mozzarellu naseckajte na kockice.

U posudu stavite rikulu, mozzerellu, masline, cherry paradajz prerezan na pola i luk.

Protisnite češnjak, sipajte maslinovo ulje pa dodajte bosiljak, limunov sok I pola kašike vode.

Prelijte rukolu i mozzarellu.

Salatu lagano promiješajte, pospite parmezanom i poslužite.

Sastojci:

200 g sveže rikule

200 g mozzarelle

100 g Crne masline

50 g luk

200 g cherry paradajz

30 g grubo naribanog parmezana

Za preliv:

100 ml maslinovog ulja

3 kašikice limunova soka

2 češnja češnjaka

2 kašikice svježeg narezanog bosiljka

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *